Nešto slično sam već napisao jednom našem mladom saradniku u privatnoj poruci pa mi se učinilo interesnatnim i za ostale.
Na ovom forumu vrlo korektno i uspešno srađuju ljudi iz sada posebnih država nastalim iz bivše SFRJ. Povezala nas je ljubav prema brodovima, ratnoj tehnici i jedinicama sa "imidžom", ali i običnim ljudima koji čine vojske. Nažalost u našim republikama ima dosta ljudi koji su uverenja da su naše države i narodi toliko različiti da ih ništa zajedničko ne povezuje. A ja sam, evo, izvukao neke zanimljivosti koje će iznenaditi, možda, ove mladje.
Nema "velikog Srbina" koji neće, na zvuke hrvatske himne "Ljepa naša domovino" začepiti uši, ugasiti televizor ili zviždati, ako je negde na stadionu. A ne zna da tako zviždi i velikom Srbinu Josifu Runjaninu (ime mu se piše sa f na kraju), kompozitoru (skladatelju) ove vrlo lepe himne. Josif Runjanin, austrougraski oficir, komponovao je ovu melodiju na tekst jednog hrvatskog pesnika. Himna je izvedene prilikom dolaska Vuka Karadžića u Petrinju, u znak dobrodošlice. Josif Runjanin je sahranjen na starom pravoslavnom groblju u Novom Sadu i na spomeniku mu, ćirilicom, piše (osim imena i prezimena) "Ljepa naša domivino".
Gotovo sam sigran da će svaki "veliki Hrvat" učiniti isto što i njegov kolega "veliki Srbin", kada čuje poznatu melodiju "Marš na Drinu". A ne zna da je njen kompozito Stanislav Binički, sin Hrvata i Nemice, rođen u Sbiji gde mu je otac, ponesen romantičarskim zanosom, došao iz tadašnje Austro-Ugarske i takođe bio oficir u Srpskoj Vojsci.
Mnogi Srbi ne znaju da dok stoje mirno i slušaju jednu od najlepših himni, srpsku himnu "Bože pravde", odaju počast najzaslužnijem za njen nastanak, kompozitora te himne, velikom slovenačkom kompozitoru Davorinu Jenku. On je komponovao i više poznatih, "starogradskih pesama", kao i muziku za komad ("sa pevanjem, igranjem i pucanjem") "Đido". Ove melodije možete svako jutro čuti na Radio Beogradu kao primer "izvornih" srpskih narodnih pesama. Jenko je komponovao i staru slovenačku himnu "Naprej zastave slave", koja je danas zvanična pesma Vojske Slovenije.
U Srbiji gotovo da nema đaka koji niie čuo za znamenitog biologa svetskog glasa, prvog predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti, Josipa Pančića (ime mu se izvorno piše sa sa slovom "p" na kraju, mada se u Srbiji piše sa "f"). Ovaj Hrvat, Ličanin i zagriženi Ilirac, kao mlad čovek došao je u Srbiju, tu ostao, stvorio karijeru i tu otkrio poznatu "Pančićevu omoriku" sa kojom je stekao svetsku slavu. U Srbiji mnoge škole, ulice i ustanove nose njegovo ime dok je u Hrvatskoj gotovo zaboravljen.
Neki Makedonci bi se sigurno naljitili kada bih im rekao da je kompozitor jedne od najpoznatijih narodnih pesama "Bitola moj roden kraj" jedan Turčin. Ime sam zaboravio. Rođen je u Makedoniji u porodici etničkih Turaka, odrastao u makedonskoj porodici kao siroče, komponovao ju je još kao mlad čovek. Sredinom 50-tih je emigrirao u Tursku gde je postao vlasnik jedne od najpoznatijih diskografskih kuća. Na pitanje zašto nikad nije tražio autorska prava za ovu kompoziciji odgovorio je otprilike ovako: "Taman posla, pa meni je čast da se ova pesma smatra izvornom narodnim pesmom".
qZnameniti ljudi koji nas povezuju 21 Bestnewslave Ca Lasik Lasik Surgery Cat 32 Best New Slavex m o o New Best New
kZnameniti ljudi koji nas povezuju 21 Bestnewslave Ca Lasik Lasik Surgery Cat 32 Best New Slaves b Slave h h Best New